Nordijska mitologija Norne pletilje

Norne kao suđaje

O Nornama nas (kao, uostalom, i o još nekolicini grupa stvorenja koja naseljavaju svetove Igdrasila) izvori kontradiktorno obaveštavaju. Neki tvrde da su Norne Boginje (dísir), neki da su od roda jutuna (džinova), a neki — da su nedefinisana natprirodna bića. Gdegod se navodi da ih ima tri, gdegod — dvanaest, a gdegod da ih je popriličan broj, uključujući i gorenavedene tri. Te tri Norne – Urd [Urðr], Verdandi [Verðandi] i Skuld — su sestre, i po svojoj funkciji su najsličnije slovenskim Suđajama, Usudu i grčkim Mojrama [Μοῖραι]. One žive kod izvora Urd (Urðarbrunnr[i]), gde neumorno pletu mrežu sudbine — kako za smrtnike, tako i za Bogove. Njima je još povereno i da se brinu o Igdrasilu: svakodnevno ga Norne zalivaju vodom sa izvora Urd i održavaju njegov koren. Postoje spekulacije da je briga o zlatnim jabukama koje održavaju Bogove večno mladim takođe u nadležnosti Norna, koje jedino Boginji Idun dopuštaju da sa njega ubire plodove.

Sestre se brinu i o dva labuda koji plivaju po površini izvora, i od kojih su postali svi labudovi na svetu. Veruje se da se Norne zaodevaju u labuđe perje (ovo verovanje takođe se vezuje i za Valkire, o kojima će biti reči na drugom mestu) kad idu među ljude, a katkad ih ljudska mašta prikazuje i u obliku sirena koje se s vremena na vreme ukazuju smrtnicima kako bi im predskazale sudbinu.

Norne kao koncept vremena

Stoga što se Urd često pominje samostalno (a prilično frekventno i u primarnom izvoru — Pesmarici Edi), autoriteti u oblasti teutonske mitologije većinom smatraju da je u primarnoj postavci pletilja sudbine prvobitno postojala samo jedna Norna — Urd (Wyrd), po kojoj je i izvor dobio ime (ili obratno), a da su Verdandi i Skuld kasnije ušle u narodno verovanje, te oformile koncept vremena. Naime, tri sestre predstavljaju prošlost (Urd), sadašnjost (Verdandi) i budućnost (Skuld), a u skladu sa tim se i personifikuju. Urd se najčešće prikazuje kao trošna starica koja uvek gleda unazad, razmišljajući o događajima koji su prošli, kao i o onima koji više nisu među živima. Verdandi se prikazuje kao mlada i neustrašiva devica koja gleda pravo ispred sebe. Skuld se zamišlja kao žena u velu, čiji obrisi nisu jasno vidljivi, sa neotvorenom knjigom ili svitkom u ruci, a gleda u suprotnom smeru od najstarije sestre Urd.

nordijska mitologija NorneNorne kao pletilje sudbine

Kao što je već rečeno, Norne pletu mrežu sudbine, kojoj ne mogu umaći čak ni Bogovi. Dok Urd i Verdandi predano pletu, Skuld uništava sve što su starije dve sestre isplele. Sama mreža je toliko velika da bi je jedna Norna plela na najvišem planinskom vrhu na istoku, dok bi druga stajala nasred mora na zapadu. Niti mreže su nalik konopcu koji poprima različite boje i oblike u zavisnosti od događaja koji će uslediti. (Na primer, crna nit koja se prostire u pravcu sever-jug je smatrana za predznak smrti.) Dok pletu mrežu, Norne zapevaju. Veruje se da događaji koji će uslediti nisu njihova volja, već da Norne ispredaju mrežu onakvom kakva mora biti, u skladu sa sudbinom, koju su stari Germani nazivali Orlog[ii].

Koliko je verovanje u sudbinu bilo ukorenjeno kod Skandinavaca onog doba najbolje ilustruje podatak da su Vikinzi verovali da Asi svakodnevno obilaze Norne. I sam Odin se često konsultovao sa njima u teškim vremenima.

O ostalim Nornama

Verovalo se da osim tri primarne Norne, postoji još mnogo drugih koje svakom novorođenčetu određuju sudbinu. One pritom usud dele nejednako, tako da bi nekome zapao lagodan život, dok bi drugi bili osuđeni na bednu sudbinu. Ovo je stoga što nisu sve Norne dobre.

Ovo verovanje je evoluiralo u mnoge kasnije interpretacije i sujeverja vezana za sudbinu. Na primer, čuvena priča o trinaest vila i Trnoružici je direktno inspirisana ovim narodnim verovanjem.

Vidi još: Nornagest, miljenik Norni

—–

[i] Urd je, inače, jedan od tri izvora koji se nalaze ispod Igdrasila: druga dva su Mimijev izvor (Mímisbrunnr) u Jutunheimu i Hvergelmi (Hvergelmir) u Niflheimu.

[ii]Ovo je jedan od termina čiji se pogrešan izgovor toliko odomaćio, da ćemo ga ovde ostaviti onako kako ga ceo svet izgovara. Ispravan izgovor je Arleg  (Ørlög).

Priredila: Ulmawen

By Ulmawen

Nordijska mitologija
error: Zaštićen sadržaj