Tag Archives: Odin

nordijska mitologija Norne Johannes Gehrts

Proročanstvo Norni

Kada je Vidar prispeo u Valhalu, dočekan je srdačno; jer, svi su znali da će njegova snaga biti od neizmerne koristi kada nastupi poslednja bitka. Nakon što je kušao medovine u izobilju, Vidara je Odin poveo do izvora Urd, gde su Norne, kao i uvek, bile zauzete pletenjem mreže sudbine. Sveotac je suđaje upitao kakva je sudbina namenjena Vidaru, a one su mu odgovorile u zagonetkama:

Rano započeta.
Nadalje ispletena.
Nestala u jednom danu.

Na ovo Urd dodade: ,,U sreći ponovo pobeda.”

Kako su ove reči bile potpuno nerazumljive, Norne objasniše da vreme ide svojim tokom. Sve se menja, ali čak i ako otac padne u poslednjoj bici, sin će ga osvetiti. Nakon toga, Vidar će kraljevati Novim svetom, pošto porazi sve svoje neprijatelje. Urd reče:

,,Odinov sin na atu silnom jaše,
Svog oca nameran da osveti.”

Norne Johannes Gehrts

Na ove reči , krošnja Igdrasila zašume; orao na najvišim granama zalepeta krilima, a Nidhog načas prestade da grize koren drveta sveta. Pridruživši se ocu i sinu, Grid, Vidarova majka od roda jutuna (džinova), radovaše se spoznaji da će njen sin nadživeti stare Bogove i vladati novim, boljim svetom.

Ali, Vidar ostade nem. On se nakloni Nornama, pa se zaputi u svoje prebivalište Landvidi, gde je dugo razmišljao o proročanstvu Norni, budućnosti i večnosti. Ako je do kakvog zaključka i došao, niko to nikada saznao nije; jer Vidar je bio po prirodi tih, a svoje je misli otkrivao retko.

Priredila: Ulmawen

nordijska mitologija Kako je Odin doneo medovinu u Asgard

Kako je Odin doneo medovinu u Asgard

Pored bogova koji žive u Asgardu i upravljaju Midgardom, svetom ljudi, postoje i bogovi koji se nazivaju Vani [Vanir]. Oni upravljaju morem i vazduhom. Najmoćniji od Vana je Njerd, koji šalje oluje ka moru i smiruje besne vetrove. Njegov sin Frej brine o žetvi i šalje kišu i lepo vreme na zemlju, a njegova ćerka Freja je toliko ispunjena ljubavlju da je ceo svet načinila lepim i nežnim, a ljudska srca je obdarila najlepšim užicima za koje su ikada čuli.

Desilo se na samom početku sveta da su Asi [Æsir] i Vani zaratili međusobno, a ta je bitka bila duga i ljuta. Kada je mir napokon sklopljen, Njerd, Frej i Freja su došli u Asgard i otada su oni svi jedna porodica.

Dok se održavao mirovni savet, između dve strane je stajao veliki krčag, a kada je sastanak završen, bogovima je bilo toliko drago što je rat završen da su odlučili da naprave nešto što će ih uvek podsećati na taj trenutak. Stoga su od krčaga izvajali čoveka i nazvali ga Kvaser. Kvaser je bio već odrastao momak kad mu je podaren život, i bio je veoma lep. Na celom svetu ne beše mudrijeg od njega – on je znao odgovor na svako pitanje. Kvaser je znao kako bogovi žive, kako je postao svet i sve svetove Igdrasila. Kvaser je, povrh toga, bio i dobar – kao što svi mudri ljudi i jesu. On je bio veliki putnik i svugde je bio dobrodošao jer, gde god da je išao, ljudi su postajali pametniji i bolji. Ljudi ponekad misle da su pesnici beskorisna sorta, ali bogovi se ne slažu sa tim, jer kada su stvorili prvog pesnika on je imao sve najbolje ljudske osobine koje su bogovima mogle pasti na pamet. Ali pesnici ne mogu da izbegnu nevolje ništa lakše nego obični ljudi, a ponekad im to čak i teže polazi za rukom.

nordijska mitologija Bragi sa harfom

Kako je nastala poezija

Kada je Odin doneo medovinu u Asgard, ona beše pohranjena u tri krčaga koje Asi behu pripremili. Međutim, kada je Odin ispljunuo medovinu, kapi se rasuše svuda po svetu. Samo odabrani su mogli da je kušaju, a zauzvrat bi postajali najbolji među pesnicima i muzičarima (skáld) koji su hodili vaskolikim svetom. I sam Odin je, kušavši medovinu, dobio dar za poeziju, ali on nije nameravao da je zadrži za sebe. Naprotiv, taj dar je namenio svom i Gunlodinom sinu Bragiju, koji je uistinu i postao bog poezije i muzike.

Priredila: Ulmawen

nordijska mitologija O podizanju bedema Asgarda

O podizanju bedema Asgarda

Između Bogova i divova vazda je besneo rat. Naime, divovi su želeli da unište svet i zatru ljudski rod, a Bogovi su hteli da zaštite ljude i načine svet boljim.

Mnogo je priča o drevnim Bogovima, a prva koja zaslužuje pomen je ona koja govori o izgradnji njihovog grada – Asgarda [prebivalište Bogova – prim. blogera]. Evo kako se to zbilo.

Jednom prilikom, Bogovi se popeše na visoki planinski vrh i odlučiše da na velikoj zaravni sagrade grad koji divovi nikada neće osvojiti. Naumiše da oko grada podignu visoke bedeme, najjače i najviše koje je svet ikada video.

Latiše se tako izgradnje bedema. Nisu daleko odmakli kad se pojavi jedno čudno stvorenje. Odin, glavni među Bogovima, obrati mu se: ,,Neznanče, kakva posla imaš na planini Bogova?”

,,Znam šta Bogovi smeraju”, reče stvorenje. ,,Oni žele da ovde izgrade grad. Ja ne mogu da gradim dvore, ali mogu da podignem visoke bedeme koji nikada neće pasti. Dopustite mi da izgradim zid oko vašeg grada.”

,,Koliko vremena treba da se ozgradi zid koji bi opasavao grad?”, upita Odin.

,,Godinu dana, o Odine”, reče stranac.

Sad, Odin je znao da ukoliko bi se podigao zid oko Asgarda, Bogovi ne bi morali da troše vreme na odbranu grada od divova, a on bi mogao da boravi među ljudima, učeći ih i pomažući im. Sa tim na umu, Odin je smatrao da nijedna cena koju bi stranac mogao imenovati nije previsoka.

Tog dana stranac dođe pred Bogove i zavetova se da će pre nego što istekne jedna godina izgraditi veliki zid koji će opasavati grad. Onda se Odin zakle da će mu Bogovi podariti šta god bude tražio kao naknadu za izgradnju bedema, ukoliko on bude završen u rečenom roku.

O podizanju bedema AsgardaPotom stranac ode i vrati se sutra. Bio je prvi dan leta kad je započeo rad. U radovima mu nije pomagao niko do jednog sjajnog ata. Bogovi su mislili da at ne može da radi ništa drugo do da vuče teške kamene blokove, ali prevarili su se. On je postavljao blokove jedan na drugi i cementirao ih. Danju i noću radio je at neumorno i uskoro se oko grada koji gradiše Bogovi uzdiže veliki bedem.