Tag Archives: nordijska mitologija

Einar Selvik nordijska mitologija

Vikinški centar Jorvika planira veliki online vikinški festival za 15. februar

Arheološko udruženje Jorka planira da organizuje veliki online vikinški festival 15. februara. Naime, tradicionalni godišnji šestodnevni vikinški festival ovog udruženja otkazan je zbog pandemije. Umesto toga, ove godine će posetioci iz celog sveta moći da prisustvuju virtuelnim turama Vikinškog centra Jorvika.

Garet Henri iz ovog udruženja kaže da je nemoguće zameniti festival koji se održava poslednjih 35 godina, ali da će uprkos tome virtuelni posetioci moći da uživaju u „najambicioznijem do sada” live streamu serije događaja koji će se održati u Vikinškom centru Jorvika.

Henri dodaje da većina online događaja ovog tipa podrazumeva statične kamere sa prikazom od 360 stepeni i fiksne lokacije koje posetioci mogu da „posete”. Međutim, vikinški festival se zasniva na inovativnom konceptu. Po rečima Henrija, „u saradnji sa lokalnom kompanijom Vidaveo, udruženje radi na jedinstvenom prikazu vikinškog Jorka. Koristeći mobilni telefon ili tablet, posetiocima će biti omogućeno da se pridruže „vremenskim kapsulama” sa lokalnim vikinškim vodičem Fastulfom i dožive autentične zvuke i prizore  Kopergejta iz X veka. Jedina stvar koju ne možemo da dočaramo su zvuci.”

Ovogodišnja tema je bazirana na konceptu þinga. U program je uključeno i gostovanje popularnih autora knjiga za decu Kreside Kauel, Frančeske Simon, Hilari Robinson, Dejvida Mekfejla, Roberta Dž. Harisa i Pola Tilerija IV koji će čitati odlomke iz svojih knjiga na temu vikinga.

„Dva najveća događaja za prikupljanje sredstava (fundraiser) su Veče sa Ejnarom Selvikom [frontmenom Wardrune], koji je postao svetska atrakcija, i Veče degustacije medovače u saradnji sa Lancashire Mead Company, gde će učesnici moći da poruče uzorke medovače koja će im biti dostavljena na kućnu adresu, a potom i dobiju ekspertsko vođenje kroz proces pripreme medovače.”

Karte se mogu kupiti ovde.

Nordijska mitologija Tuneskipet

Virtuelne zanimacije za ljubitelje Vikinškog doba

Kako smo već upoznati, nekolicina muzeja ponudila je virtuelne ture koje su dostupne „posetiocima” diljem sveta. Od onoga što će obradovati ljubitelje skandinavse kulture, tu su Muzej vikinških brodova (Oslo) i Muzej vikinških brodova (Roskilde).

Muzej vikinških brodova u Oslu:

Muzej vikinških brodova u Roskildeu (Google Mape)

Nordijska mitologija Sagastad

Počinje izgradnja replike najvećeg vikinškog broda (Miklebust)

Fondacija Sagastad i Sagastad Drift AS potpisali su ugovor o izgradnji naučnog centra Sagastad i replike vikinškog broda Miklebust (Myklebust). Izgradnja replike započeće ove godine.

Nordijska mitologija Sagastad

Miklebust je najveći do sada otkriveni vikinški brod – veći je i od broda Useberg (Oseberg) i Gokstad. Pronađen je u humci  Rundehogjen u Nurfjurdejdu (Nordfjordeid, Norveška). Dugačak je 30 metara, širok – 6, a visok – 5.5 metara. Pretpostavlja se da je pripadao nekom uglednom vikingu, a neki istoričari čak smatraju da je u pitanju kralj Audbjorn koga je ubio Harald Hárfagri (Harald Lepokosi) 876. godine u drugoj bici kod Solskjela. Miklebust je, smatra se, bio dugačak 25 do 30 metara i širok oko 6 i po metara. Verovatno je imao po 22 štita na oba boka – ukupno 44 vesala. Pripada tipu broda Useberg.

Nordijska mitologija Miklebust

Humke Miklebust nalaze se na 300 metara udaljenosti od Sagastada. Najveća od ukupno 5 očuvanih humki je Rundehogjen, koja počiva nadomak fjorda. Originalno je humka bila dugačka preko 30 metara, a visoka – 4 metra. Miklebust je 1874. godine otkrio arheolog Anders Lund Lorange. Druga po veličini humka je Skjoratipen (Skjoratippen), koja je otkrivena 1902. godine.

Naučni centar Sagastad u kome će biti izložena replika broda Miklebust biće otvoren u proleće 2019. godine.

Priredila: Ulmawen

nordijska mitologija Vali

Proročanstvo Rostjofa: Odin prosi Rind (2)

Biling, kralj Rutena (u pitanju je jutun/džin), bio je očajan kada je čuo da se velika vojska sprema za napad na njegovo kraljevstvo. On je bio prestar da se bori, a njegovo jedino dete – kći Rind – odbijala je da se uda i tako pridobije savezništvo koje bi njenom ocu osiguralo pobedu.

Dok je Biling razmišljao šta mu je činiti, pojavi se na vratima jedan stranac. Čovek je bio srednjih godina, a nosio je veliki plašt i širok šešir koji mu je dobrano padao preko lica, uistinu jer je želeo da sakrije činjenicu da ima samo jedno oko. Stranac se ljubazno raspita za uzrok domaćinove očigledne depresije, a kad dobi odgovor, on se spremno ponudi da predvodi vojsku Rutena. Kralj radosno prihvati ovu ponudu, te Odin (jer to, naravno, beše on), lako odnese presudnu pobedu za kralja.

Vrativši se trijumfalno, Odin od kralja zatraži dozvolu da zaprosi njegovu kćer Rind. Biling, koji se ponadao da bi Rind ovu ponudu mogla da prihvati (jer prosac je, uprkos svojim godinama, bio veoma ugledan), smesta dade svoj pristanak. Tako Odin, i dalje se ne predstavivši, dođe pred Rind, ali ona sa prezirom odbi njegovu prosidbu.

No Odin ne nameravaše da odustane. Zahvaljujući proročanstvu Rostjofa, znao je da samo Rind može biti majka njegovog sina osvetnika. Stoga se preruši u kovača, pa se vrati na Bilingove dvore pod imenom Rosterus. Nosio je ukrase od zlata i srebra tako majstorski urađene da je Biling bio više nego srećan da mu dopusti da ponovo zaprosi Rind. No ona ga jednako odbi kao i prvi put. Iako mu je uvo zujalo od siline njenog udarca, Odin je bio još više rešen da načini Rind svojom ženom.

Treći put se Odin vrati na Bilingove dvore prerušen u moćnog ratnika, misleći da bi se snažan mladić mogao svideti devici. No, kada opet pokuša da je poljubi, ona ga odgurnu takvom žestinom da on pade na kolena. Ovo toliko ražesti Odina da on izvuče svoju runsku palicu koja beše sakrivena, te baci takvu strašnu kletvu da Rind pade gotovo beživotno na zemlju.

Kada joj se naposletku povratila svest, prosac beše nestao, ali kralj Biling sa užasom otkri da mu je kći izgubila razum, te postala melanholična i gnevna. Zalud su lekari dolazili na dvor i prizivali svo svoje znanje – Rind niko nije mogao da pomogne. Najzad se pojavi starica pod imenom Vak (Veka) koja je, u stvari, bila prerušen Odin. Vak ponudi da izleči Rind, te prvo prepisa kupku za stopala. Kako ovo, naravno, nije pomoglo, Vak reče da će morati da primeni radikalniji pristup. To se jedino može postići, reče Vak, ako joj se pacijentkinja poveri na negu uvezana, a kako ne bi mogla da se opire tretmanu. Rešen da pomogne Rind po svaku cenu, Biling na ovo prostade. Tako Odin uspe da nagovori Rind da mu postane žena, u zamenu za njeno izlečenje od kletve koju je on sam bacio.

Tako je Rostjofovo proročanstvo bilo ispunjeno, jer Rind na svet ubrzo donese sina [Váli], koji je rastao takvom brzinom da je za samo jedan dan po rođenju dostigao zrelost. Bez da je pomislio i da se očešlja ili obrije, ovaj mladi As požuri u Asgard naoružan lukom i strelom, a kako bi osvetio svog brata Baldra. Vali uistinu ubi Heda, kako je Rostjof i prorekao.

Priredila: Ulmawen

Prvi deo članka

 

nordijska mitologija Vali

Proročanstvo Rostjofa: Hermod i čarobnjak (1)

Zadesilo se da je jednom Odin, mučen crnim mislima o budućnosti i činjenicom da Norne ne žele da odgovore na njegova pitanja, rekao Hermodu da obuče svoj oklop, osedla Slejpnija (koga je, osim Odina, jedino još Hermod imao dozvolu da jaše), te požuri u zemlju Finaca. Verovalo se da ovaj narod, koji je živeo na zaleđenoj zemlji blizu Severnog pola, ima velike okultne moći. Pričalo se da mogu da prizovu ledene oluje koje bi se obrušile sa severa i pokrile svet snegom i ledom. Najistaknutiji od njih zvao se Rostjof (doslovan prevod: „kradljivac konja”), koji je uz pomoć magije mamio putnike u svoju zemlju, samo da bi ih opljačkao i ubio. Rostjof je mogao da predvidi budućnost, ali je to nerado činio.

Hermod učini kako je Odin od njega tražio, pa uzjaha Slejpnija i zaputi se put zemlje Finaca. Umesto svog vernog mača nosio je Odinovu runsku palicu, koja je imala moć da anulira sve magije koje bi Rostjof bacio. Uprkos fantomskim napadačima i nevidljivim ponorima koje je Rostjof pripremio, Hermod bezbedno stiže do čarobnjakove kolibe. Rostjof (koji je bio divovskog stasa) napade Hermoda, ali ga As savlada bez problema, te ga sveza od glave do pete, rekavši da će ga osloboditi samo ako mu kaže ono što je došao da sazna.

Videvši da nema nade za bekstvo, Rostjof reče da će učiniti sve što Hermod od njega traži, te čim bi oslobođen, čarobnjak poče da recituje strašne bajalice, zbog kojih se Sunce sakrilo iza oblaka, zemlja počela da podrhtava, a olujni vetrovi zavijaju kao čopor gladnih vukova.

Vali

Rostjof pokaza Hermodu ka horizontu, gde As vide kako bujica krvi pokriva tlo. Dok je začuđeno gledao viziju, Hermod vide prelepu devojku pored koje se nakon nekoliko momenata pojavi i jedan dečak. Na Hermodovo čuđenje, dečak je pred njegovim očima rastao takvom neverovatnom brzinom da posle samo nekoliko momenata stasa u naočitog momka u punoj snazi. Tek tada Hermod primeti da on nosi luk i strele.

Tada Rostjof reče Hermodu da bujica krvi predskazuje ubistvo jednog od Odinovih sinova, ali da ako Odin isprosi Rind iz zemlje Rutena (Rusija), ona će mu roditi sina koji će stasati za samo nekoliko sati i osvetiti ubistvo svog brata.

Zadovoljan što je dobio odgovor na svoje pitanje, Hermod se srećan vrati u Asgard, gde podnese raport Odinu o svemu što je čuo. Tako je Sveotac saznao da je jednom od njegovih sinova predodređeno da umre mučkom smrću, a drugom – da osveti svog brata.

Priredila: Ulmawen

Drugi deo članka

 

nordijska mitologija Baldrova smrt

Baldrova smrt

Tužna je i tragična povest o Baldrovoj smrti. Evo kako se to zbilo:

Baldr, najbolji među Bogovima, bio je odjednom mučen teškim snovima koji su nagoveštavali neku nesreću. Ispričao ih je zato Asima i oni su svi došli na sudijske stolice i počeli da se savetuju zašto tako teški snovi muče Baldra. Najzad je ustao Odin, stari stvaralac sveta, osedlao je svog osmonogog konja Slejpnija i odjahao naniže u dubine Niflhela (Nifheim, Svet Senki). Tu mu je iz pećine izašao u susret pas Garm. Grudi su mu bile umrljane krvlju, lajući je progonio oca svih čarolija. Odin je jahao dalje, zemlja se tresla; stigao je ubrzo pred visoke dvore Hel, vladarke podzemnog sveta magle. Odin je upravio konjica ka istočnim vratnicama, znao je da se tu nalazi humka veštice; lukavoj ženi pevao je čarolije za oživljavanje sve dok joj se glas nije oteo sa usana:

»Ko je taj čovek koga ne poznajem, koji me nagoni da koračam teškim putevima? Pokrio me je sneg, tukla me je kiša, kapala je na mene rosa, mrtva sam odavno.«

Pobojao se Odin da ženi iz roda Divova oda svoje pravo ime, plašio se da mu onda ne bi rekla istinu, pa je zato odgovorio:

»Zovem se Vegtam, Valtamov sam sin! Govori mi o podzemnom svetu, jer i sam poznajem gornji: za koga su postavljene klupe ukrašene svetlucavim prstenjem, za koga su pragovi prekriveni žeženim zlatom?« A Vegtam znači »naviknut na putovanje«, dok Valtam znači »naviknut na borbu«.

Međutim, proročica ovako odgovori:

»Za Baldra je ovde pripravljena medovina, štit pokriva penušavo piće, nestaće nada sinova Asa! Nerado zborih, sada bih htela da ćutim.

Odin: »Ne ćuti, proročice, reci mi još, onome ko pita odgovori do kraja: ko će proliti Baldrovu krv i Odinovom sinu pripremiti kraj?«

Proročica: »Slavnu biljku prineće Hed, on će proliti Baldrovu krv i Odinovom sinu pripremiti kraj. Nerado zborih, sada bih htela da ćutim.«

Odin: »Ne ćuti, proročice, reci mi još, onome ko pita odgovori do kraja: ko će osvetiti odvratno delo, na lomaču staviti Baldrovog ubicu?«

Proročica: »Rind će roditi Valija u zapadnoj dvorani; star samo jednu noć boriće se Odinov sin; neće se očešljati, ni ruke oprati, pre nego što Baldrovog neprijatelja ne stavi na lomaču. Nerado zborih, sada bih htela da ćutim.«

Odin: »Ne ćuti, proročice, reci mi još, onome ko pita odgovori do kraja: čije će kćeri bezmerno plakati i svojim uzdasima slati jedra do pod samo nebo?«

Proročica: »Ti znaš, dakle, da će Egijeve kćeri, morski talasi, toliko plakati za Baldrom i toliko uzdisati da će uzburkano more uzdići jedra brodova do pod samo nebo! Nisi ti Vegtam, kako mišljah do sad, Odin si ti, stari stvoritelj sveta!«

Odin: »Nisi ni ti mudra žena, ni proročica: tri diva nosila si u krilu.« Proročica: »Jaši kući, diči se svojom slavom! Neće me opet posetiti neki čovek pre nego što se oslobodi Loki, reši veza, pre nego što nemani dođu da sruše Bogove!«

nordijska mitologija Tir i Fenri 2

Kako su Asi okovali Fenrija i kako je Tir ostao bez ruke

Kako je već rečeno, Loki je imao troje* strašne dece: Hel, Jormunganda i Fenrija. Kako je Odin na osnovu proročanskih predznaka doznao da će oni doneti mnogo jada Asima, on naredi da se potonji dovedu u Asgard. Kad to bi učinjeno, Odin Jormunganda zavitla u more koje okružuje svet, Hel – u podzemni svet Niflheim (Helheim), a Fenriju bi dopušteno da ostane u Asgardu. Toliko je brzo rastao Fenri i toliko snažan i strašan bio, da se samo Tir usuđivao da ga hrani.

Kad je prošlo neko vreme, postade jasno da će Fenri izrasti u strašnu zver, a bes koja mu je sevala iz očiju zadavaše Asima mnogo briga. Posavetovavši se sa Mimijevom glavom, Odin dozna da će Fenri doći glave Sveocu lično tokom Ragnareka. Stoga se on obrati Asima rečima:

,,Naš najopasniji neprijatelj raste i jača svakim danom pod našim krovom i uz našu svesrdnu pomoć. Kakvi smo mi to Bogovi ako smo toliko slepi da sopstvenim rukama hranimo onoga koji će nas uništiti?”

,,Ubijmo ga!” povikaše neki, no Odin na to ne pristade:

,,Iako će on biti izvor mog uništenja, ne mogu da dozvolim da se sveto prestolje Bogova ukalja prolivanjem krvi.”

,,Svežimo ga, onda!” povika Tor, a sa ovim se svi složiše, jer je to zbilja delovalo kao dobra ideja.

Stoga se Asi dadoše na kovanje lanca kojim je valjalo svezati Fenrija. Celu noć su buktele vatre u kovačnicama Bogova, a tišinu su parali udarci Torovog Mjelnija. Kad svanu novi dan, lanac beše gotov. Asi mu nadenuše ime Leding [Læðingur].

Onda Asi rekoše Fenriju:

,,Pokaži nam svoju snagu tako što ćeš se osloboditi iz ovog lanca!”

Sad, Fenri je znao mnogo bolje od Bogova koliko je snažan, zapravo, bio. On dobro osmotri Leding, pa prihvati izazov. Onda ga Asi svezaše tako da Fenri nije mogao ni da se pomeri, a krajeve lanca prikovaše tako čvrsto da se činilo da ga ništa pod ovim Suncem nikada neće rastaviti. Kad to bi učinjeno, Bogovi sa zadovoljstvom osmotriše svojih ruku delo. Međutim, Fenri se, budući izrastao u strašnu zver, sa lakoćom podiže na noge i protegnu se kao da ga ama baš ništa nije sputavalo. Leding se polomi u paramparčad, a zadovoljni Fenri ostavi Bogove da sakupljaju delove lanca.

,,On je odista izrastao u pravu zver”, reče Odin.

,,Uistinu”, reče Tor. ,,Jači je nego što sam i pomišljao, ali ja ću iskovati još jedan lanac koji čak ni Fenri neće moći da uništi!”

Tor se baci sa reči na delo, i celu noć su odzvanjale kovačnice Bogova od udaraca Mjelnija. Kad svanu jutro, lanac duplo jači od Ledinga beše gotov. Bogovi mu nadenuše ime Drome [Drómi].

Onda Tor reče Fenriju:

,,Priđi sada, Fenri. Tvoja snaga već je nadaleko poznata; ako uspeš da polomiš ovaj lanac, niko nikada više neće sumnjati u to da si najjači, i bićeš poštovan među ljudima i Bogovima.”

Vezivanje Fenrija

Na slici: Vezivanje Fenrija. Autor: George Wright

Sad, Fenri je dobro znao da ga se Bogovi plaše i da bi bili najsrećniji kada bi ga se rešili zauvek. On se dobro zagleda u lanac, pa zakljući da će ga sa lakoćom polomiti, te dopusti Bogovima da ga ponovo svežu. Kada to bi učinjeno, Bogovi se zadovoljno osmehnuše, jer su znali da jači lanac od Dromea ne postoji ni u jednom od svetova Igdrasila.

Ali Fenri je znao svoju snagu bolje od njih. On se polako podiže, pa skoči na sve četiri noge rastegnuvši se svom snagom. Zemlja se zatrese i lanac puče u paramparčad. Tolika je bila Fenrijeva snaga da se delovi Dromea raspršiše na sve strane i zariše duboko u zemlju. Vuk onda samozadovoljno ode svojim putem, ostavivši Bogove da premišljaju šta im je dalje činiti, jer jačeg lanca od Dromea ne beše na ovom svetu.


* Hel, Jormunganda i Fenrija, izrodio je Loki sa Angrbodom; sa suprugom Sigin ima sinove Narfija i Valija. Sporno je, uostalom, da li je Loki bio muškog ili ženskog pola. Ovo stoga što je često prikazan i u ženskom obličju (videti, na primer, slučaj kada se pretvorio u kobilu), kao i zbog vidnih ženskih psiholoških odličja koje uvek ispoljava.