nordijska mitologija Utvrda Trelleborg

Poslednja otkrivena utvrda tipa Treleborg bi mogla biti zaostavština Haralda Modrozubog, tvrde arheolozi

Stigli su prvi rezultati radiokarbonskog datiranja drvenih uzoraka vikinške utvrde tipa Treleborg koja je otkrivena u septembru 2014. godine u Danskoj. Arheolozi veruju da utvrda ima dovoljno sličnosti sa ostalim građevinama koje se vezuju za Haralda Modrozubog da bi se moglo pretpostaviti da je i ona pripadala njemu. Rezultati radiokarbonskog datiranja ukazuju na to da je utvrda izgrađena oko X veka, što samo povećava spekulacije o mogućnosti njene izgradnje za vreme vladavine kralja Haralda Modrozubog.

Aheolozi su uzeli dva uzorka sa kapija, a rezultati pokazuju da oni datiraju između 900. godine i kraja X veka. Nakon ekskavacije, otkriveno je da je jedna strana utvrde stajala blizu vode, što bi moglo ukazivati na to da je izlazila na otvoreno more. Arheolog Nana Holm kaže:

„Ekskavacija je pokazala da je jedna strana utvrde postavljena nadomak izvora vode, verovatno pokraj uzanog kanala koji se ulivao u zaliv Koge [Køge]. ”

Arheolozi veruju da je razlog zašto je utvrda izgrađena upravo na ovoj lokaciji ta što je reprezentovala moć, kao i da je verovatno bila izgrađena za potrebe Haralda Modrozubog. Takođe je zaključeno da je ova utvrda slična ostalim poznatim utvrdama tipa Treleborg (Firkat, Agešborg i Treleborg), koje su listom izgrađene za vreme vladavine kralja Haralda.

Kralj Harald je poznat po tome što je ujedinio Dansku i pokorio Norvešku. Tokom njegove vladavine, izgrađen je i obnovljen veliki broj građevina, među kojima je i najstariji poznati most u južnom delu Skandinavije. Harald je takođe nadgledao izgradnju gorenavedenih utvrda. Sve one imaju sličan dizajn, uključujući i kružne kapije i dvorišta podeljena na četiri dela.

U poslednjoj otkrivenoj tvrđavi, arheolozi su pronašli ostatke drvetom popločane ulice koja je vodila do bedema, što je slučaj i sa ostalim utvrdama tipa Treleborg. Profesor Soren Sindbek naglašava da su najupečatljivije mere utvrde:

„Bedem je širok 10.6 metara, što je slučaj i sa bedemom utvrde Firkat. Stoga je teško ne spekulisati o tome da su sve ove utvrde delo ruku istog majstora.”

Ipak, pre nego što se ova utvrda definitivno poveže sa Haraldom Modrozubim, potrebno je izvršiti detaljnije radiokarbonsko datiranje. Arheolozi očekuju da dobiju odgovor na ovo pitanje tokom 2015. godine.

Priredila: Ulmawen
Izvor: Univerzitet Orhus