Tag Archives: Baldr

nordijska mitologija Baldrova smrt

Baldrova smrt

Tužna je i tragična povest o Baldrovoj smrti. Evo kako se to zbilo:

Baldr, najbolji među Bogovima, bio je odjednom mučen teškim snovima koji su nagoveštavali neku nesreću. Ispričao ih je zato Asima i oni su svi došli na sudijske stolice i počeli da se savetuju zašto tako teški snovi muče Baldra. Najzad je ustao Odin, stari stvaralac sveta, osedlao je svog osmonogog konja Slejpnija i odjahao naniže u dubine Niflhela (Nifheim, Svet Senki). Tu mu je iz pećine izašao u susret pas Garm. Grudi su mu bile umrljane krvlju, lajući je progonio oca svih čarolija. Odin je jahao dalje, zemlja se tresla; stigao je ubrzo pred visoke dvore Hel, vladarke podzemnog sveta magle. Odin je upravio konjica ka istočnim vratnicama, znao je da se tu nalazi humka veštice; lukavoj ženi pevao je čarolije za oživljavanje sve dok joj se glas nije oteo sa usana:

»Ko je taj čovek koga ne poznajem, koji me nagoni da koračam teškim putevima? Pokrio me je sneg, tukla me je kiša, kapala je na mene rosa, mrtva sam odavno.«

Pobojao se Odin da ženi iz roda Divova oda svoje pravo ime, plašio se da mu onda ne bi rekla istinu, pa je zato odgovorio:

»Zovem se Vegtam, Valtamov sam sin! Govori mi o podzemnom svetu, jer i sam poznajem gornji: za koga su postavljene klupe ukrašene svetlucavim prstenjem, za koga su pragovi prekriveni žeženim zlatom?« A Vegtam znači »naviknut na putovanje«, dok Valtam znači »naviknut na borbu«.

Međutim, proročica ovako odgovori:

»Za Baldra je ovde pripravljena medovina, štit pokriva penušavo piće, nestaće nada sinova Asa! Nerado zborih, sada bih htela da ćutim.

Odin: »Ne ćuti, proročice, reci mi još, onome ko pita odgovori do kraja: ko će proliti Baldrovu krv i Odinovom sinu pripremiti kraj?«

Proročica: »Slavnu biljku prineće Hed, on će proliti Baldrovu krv i Odinovom sinu pripremiti kraj. Nerado zborih, sada bih htela da ćutim.«

Odin: »Ne ćuti, proročice, reci mi još, onome ko pita odgovori do kraja: ko će osvetiti odvratno delo, na lomaču staviti Baldrovog ubicu?«

Proročica: »Rind će roditi Valija u zapadnoj dvorani; star samo jednu noć boriće se Odinov sin; neće se očešljati, ni ruke oprati, pre nego što Baldrovog neprijatelja ne stavi na lomaču. Nerado zborih, sada bih htela da ćutim.«

Odin: »Ne ćuti, proročice, reci mi još, onome ko pita odgovori do kraja: čije će kćeri bezmerno plakati i svojim uzdasima slati jedra do pod samo nebo?«

Proročica: »Ti znaš, dakle, da će Egijeve kćeri, morski talasi, toliko plakati za Baldrom i toliko uzdisati da će uzburkano more uzdići jedra brodova do pod samo nebo! Nisi ti Vegtam, kako mišljah do sad, Odin si ti, stari stvoritelj sveta!«

Odin: »Nisi ni ti mudra žena, ni proročica: tri diva nosila si u krilu.« Proročica: »Jaši kući, diči se svojom slavom! Neće me opet posetiti neki čovek pre nego što se oslobodi Loki, reši veza, pre nego što nemani dođu da sruše Bogove!«

nordijska mitologija Skadin žal za planinama

Skadi i Njerd

Zadesilo se da se nakon smrti diva Tjazija [Þjazi] na kapijama Asgarda pojavila devica iz roda jutuna, naoružana do zuba i oklopljena od glave do pete. Ona reče:

– Ja sam Skadi [Skaði], kćer diva Tjazija. Mog oca su ubili Asi, a ja sam ovde da ga osvetim!

Kako su Bogovi bili i mudri i strpljivi, oni uspeše da nagovore Skadi da prihvati odštetu umesto da traži osvetu.

Skadi von Saltza Na slici: Skadi; autor: Carl Fredrick von Saltza

Prvo je Odin postavio Tjazijeve oči na nebo, gde one postadoše zvezde koje i danas vidimo. Kao drugi deo odštete, Bogovi se zarekoše da će vratiti osmeh na Skadine usne. Međutim, šta god da su pokušali, njeno lice ostade kameno. Naposletku Loki zaveza jedan kraj kanapa za kozu, a drugi deo za svoje testise, i dvoje stadoše potezati konopac. Tako su se nadjačavali sve dok Loki ne pade u Skadino krilo. Ovo je bilo toliko smešno da čak i Skadi moraše da se zakikoće.

Kao treći deo odštete, Bogovi dopustiše Skadi da za supriga odabere jednog od njih. Ali, Odin reče:

– Dopustićemo ti da sama odabereš supruga, ali će jedini kriterijum koji budeš imala na raspolaganju biti njegove noge.

– Izabraću ga kako god vi odlučite, reče Skadi, te se dobro zagleda u Baldra, najlepšeg od svih stanovnika Asgarda.

Potom Bogovi svezaše povez preko Skadinih očiju, pa svi Asi i Vani koji prebivahu u Asgardu sedoše u polukrug oko nje. Skadi je išla od jednog do drugog, opipavajući im stopala. Naposletku naiđe na par stopala koja su delovala savršena, pa pomisli da ona zasigurno pripadaju Baldru. Tada Skadi reče:

– Ovo je Bog koga biram za supruga!

Onda se Bogovi stadoše smejati, pa skidoše povez sa Skadinih očiju. Sada ona vide da nije odabrala lepog Baldra, već Frejovog oca Njerda [Njörðr]. Ali, pogledavši ga malo bolje, Skadi shvati da nije nezadovoljna svojim izborom, jer Njerd je bio i snažan i lep.

Skadi i Njerd Na slici: Skadi i Njerd na putu u Noatun. Originalan naziv dela: Njörðr and Skaði on the way to Nóatún (1882). Autor: Friedrich Wilhelm Heine

Tako Skadi i Njerd postadoše supružnici. Dogovoriše se da će prvo provesti devet dana u Skadijevom prebivalištu na planinskom vrhu pod večnim ledom (Thrimheim [Þrymheimr], doslovan prevod: ,,olujni dom”), a potom – devet dana u Njerdovoj palati pokraj mora (Noatun  [Nóatún], doslovan prevod: ,,dom brodova”).

Kada par provede devet dana u Thrimheimu, zaputi se u Noatun. Tada Njerd reče Skadi:

– Iako sam kratko boravio u tvom domu, vreme mi je prošlo izuzetno sporo. Više volim zvuk labudova u mojoj palati nego zavijanje vukova u Thrimheimu!

Nakon devet dana provedenih u Noatunu, Skadi je imala slične zamerke:

– Kreštanje galebova mi para uši. Od njih ne mogu da spavam!

Tako se Skadi vrati u Thrimheim, a Njerd ostade u Noatunu.

Priredila: Ulmawen

Izvori: Skáldskaparmál („Poezija Skalda”), Gylfaginning („Obmanjivanje Gilfija”).