Tag Archives: viking

Nordijska mitologija Koje je pravo značenje reči Viking

Koje je pravo značenje reči „Viking”?

Svi smo mi čuli za Vikinge. Dugokosi ratnici iz Skandinavije su stizali sa mora u pohare i krvlju i mačem utabali sebi put u Evropi, ostavljajući za sobom strah i uništenje, ali i svoje gene i poneku dobu priču o Toru i Odinu.

Za stereotipe o Vikinzima delimično je zaslužan Holivud, ali i History Channel. Međutim, reč „Viking” takođe krije jedan stereotip. Ugledna izdanja i sajtovi samouvereno tvrde da staroislandska reč „Viking” znači „pirat” ili neki tome sličan sinonim, ali da li je to stvarno tako? Šta ova reč, zapravo, znači i kako je valja upotrebljavati?

Istini za volju, postoji dve ili čak tri reči na koje se gorenavedeno objašnjenje odnosi. Reč „Viking” se u savremenom engleskom jeziku upotrebljava i kao imenica i kao pridev. Reč potiče iz staroislandskog jezika, ali indirektno. Naime, engleska reč „Viking” zaživela je u XIX veku (sir Volter Skot ju je upotrebljavao među prvima), a usvojena je kao pozajmljenica iz savremenih skandinavskih jezika onog doba. U staroislandskom jeziku su postojale dve reči, obe imenice: víkingr i víking. Prva se odnosi na osobu, a druga na aktivnost. Iako je engleska reč bez ikakve sumnje povezana sa staroislandskim terminom, to ne znači da ona ima isto značenje.

Víkingr i víking

Ove dve reči su predmet žive debate među akademicima, ali stvar je u tome što nam etimologija govori samo šta su ove reči značile u doba kada su nastale, a ne nužno i kako su upotrebljavane ni šta znače danas. Na šta su se reči víkingr i víking odnosile pre Vikinškog doba se jednostavno ne zna. Jedino je sigurno da su obe reči postojale u staroislandskom jeziku.

Lakonski ali savremeni primeri iz runskih inskripcija i skaldske poezije nude neke ideje. Víkingr je osoba koja je učestvovala u ekspedicijama, najčešće prekomorskim, i često u grupi drugih víkingara (víkingar je množina reči). Ova reč nema nikakvih etničkih implikacija i bila je, uglavnom, neutralan pojam koji se mogao koristiti za sopstvenu ili neku drugu grupu ljudi. Tačna aktivnost na koju se reč víking odnosi takođe nije poznata. Svakako se mogla odnositi na pohare, ali nije nužno bila ograničena samo na ovo značenje.

Tokom Vikiškog doba, razvilo se pogrdno značenje reči, a to se najjasnije vidi u sagama (koje su napisane 2, 3 veka kasnije – u XIV i XV veku). Naime, u sagama se reč víkingar odnosi na zloćudne piratske predatore koji su krstarili vodama oko Skandinavije, Baltika i Britanskih ostrva i koje su skandinavski kraljevi i drugi heroji saga morali da pobede.

Stvar je u tome što su sage imale ogroman uticaj na percepciju onoga što danas nazivamo Vikinškim dobom, a savremena engleska pozajmljenica viking je pod uticajem pežorativnog i ograničenog značenja.

Kako upotrebljavati reč „Viking”?

Iz svega navedenog vidimo da se debata između onih koji doživljavaju Vikinge predominantno kao ratnike-predatore i onih koji obraćaju pozornost na njihove konstruktivnije aktivnosti u oblasti istraživanja, trgovine i kolonizacije uglavnom svodi na naše razumevanje i upotrebu reči „Viking”. Ukoliko se ona upotrebljava samo na one koji su harali i pljačkali izvan Skandinavije, to samo produbljuje njeno pogrdno značenje i označava Skandinavce onog doba kao jednostrano nasilne u svetu koji je, generalno uzevši, bio naširoko nasilan.

Šire značenje reči podrazumeva da su pohare i pljačke bile samo jedan od aspekata Vikinškog doba, sa mobilnim Vikinzima koji su bili ključan faktor za ekspanzivne, složene i multikulturne aktivnosti onog vremena.

U akademskom se svetu reč „Viking” upotrebljava za ljude skandinavskog porekla ili ljude povezane sa Skandinavcima koji su bili aktivni u trgovini i naseljavanju kao i u pirateriji i pljačkama kako u tako i izvan Skandinavije, u periodu od 750. do 1100. godine.

Napose, Vikinško doba je bilo veliki i složen fenomen koji je objedinjavao mnogo više od samo ratničkog aspekta, a takođe je apsorbovao ljude koji nisu bili nativni Skandinavci.

Kao rezultat toga, engleska reč je dobila prošireno značenje koje je dala ime ovom fenomenu i celom dobu u kome se on odigrao, a to je i ispravan način kako je treba upotrebljavati, bez osvrtanja na njenu etimologiju i uža značenja iz minulih dana.

Autor teksta je Džudit Džeš, profesor Vikinških studija na Univeritetu Notingema
Prevela: Ulmawen