Tag Archives: Tir

nordijska mitologija Tir i Fenri 2

Kako su Asi okovali Fenrija i kako je Tir ostao bez ruke

Kako je već rečeno, Loki je imao troje* strašne dece: Hel, Jormunganda i Fenrija. Kako je Odin na osnovu proročanskih predznaka doznao da će oni doneti mnogo jada Asima, on naredi da se potonji dovedu u Asgard. Kad to bi učinjeno, Odin Jormunganda zavitla u more koje okružuje svet, Hel – u podzemni svet Niflheim (Helheim), a Fenriju bi dopušteno da ostane u Asgardu. Toliko je brzo rastao Fenri i toliko snažan i strašan bio, da se samo Tir usuđivao da ga hrani.

Kad je prošlo neko vreme, postade jasno da će Fenri izrasti u strašnu zver, a bes koja mu je sevala iz očiju zadavaše Asima mnogo briga. Posavetovavši se sa Mimijevom glavom, Odin dozna da će Fenri doći glave Sveocu lično tokom Ragnareka. Stoga se on obrati Asima rečima:

,,Naš najopasniji neprijatelj raste i jača svakim danom pod našim krovom i uz našu svesrdnu pomoć. Kakvi smo mi to Bogovi ako smo toliko slepi da sopstvenim rukama hranimo onoga koji će nas uništiti?”

,,Ubijmo ga!” povikaše neki, no Odin na to ne pristade:

,,Iako će on biti izvor mog uništenja, ne mogu da dozvolim da se sveto prestolje Bogova ukalja prolivanjem krvi.”

,,Svežimo ga, onda!” povika Tor, a sa ovim se svi složiše, jer je to zbilja delovalo kao dobra ideja.

Stoga se Asi dadoše na kovanje lanca kojim je valjalo svezati Fenrija. Celu noć su buktele vatre u kovačnicama Bogova, a tišinu su parali udarci Torovog Mjelnija. Kad svanu novi dan, lanac beše gotov. Asi mu nadenuše ime Leding [Læðingur].

Onda Asi rekoše Fenriju:

,,Pokaži nam svoju snagu tako što ćeš se osloboditi iz ovog lanca!”

Sad, Fenri je znao mnogo bolje od Bogova koliko je snažan, zapravo, bio. On dobro osmotri Leding, pa prihvati izazov. Onda ga Asi svezaše tako da Fenri nije mogao ni da se pomeri, a krajeve lanca prikovaše tako čvrsto da se činilo da ga ništa pod ovim Suncem nikada neće rastaviti. Kad to bi učinjeno, Bogovi sa zadovoljstvom osmotriše svojih ruku delo. Međutim, Fenri se, budući izrastao u strašnu zver, sa lakoćom podiže na noge i protegnu se kao da ga ama baš ništa nije sputavalo. Leding se polomi u paramparčad, a zadovoljni Fenri ostavi Bogove da sakupljaju delove lanca.

,,On je odista izrastao u pravu zver”, reče Odin.

,,Uistinu”, reče Tor. ,,Jači je nego što sam i pomišljao, ali ja ću iskovati još jedan lanac koji čak ni Fenri neće moći da uništi!”

Tor se baci sa reči na delo, i celu noć su odzvanjale kovačnice Bogova od udaraca Mjelnija. Kad svanu jutro, lanac duplo jači od Ledinga beše gotov. Bogovi mu nadenuše ime Drome [Drómi].

Onda Tor reče Fenriju:

,,Priđi sada, Fenri. Tvoja snaga već je nadaleko poznata; ako uspeš da polomiš ovaj lanac, niko nikada više neće sumnjati u to da si najjači, i bićeš poštovan među ljudima i Bogovima.”

Vezivanje Fenrija

Na slici: Vezivanje Fenrija. Autor: George Wright

Sad, Fenri je dobro znao da ga se Bogovi plaše i da bi bili najsrećniji kada bi ga se rešili zauvek. On se dobro zagleda u lanac, pa zakljući da će ga sa lakoćom polomiti, te dopusti Bogovima da ga ponovo svežu. Kada to bi učinjeno, Bogovi se zadovoljno osmehnuše, jer su znali da jači lanac od Dromea ne postoji ni u jednom od svetova Igdrasila.

Ali Fenri je znao svoju snagu bolje od njih. On se polako podiže, pa skoči na sve četiri noge rastegnuvši se svom snagom. Zemlja se zatrese i lanac puče u paramparčad. Tolika je bila Fenrijeva snaga da se delovi Dromea raspršiše na sve strane i zariše duboko u zemlju. Vuk onda samozadovoljno ode svojim putem, ostavivši Bogove da premišljaju šta im je dalje činiti, jer jačeg lanca od Dromea ne beše na ovom svetu.


* Hel, Jormunganda i Fenrija, izrodio je Loki sa Angrbodom; sa suprugom Sigin ima sinove Narfija i Valija. Sporno je, uostalom, da li je Loki bio muškog ili ženskog pola. Ovo stoga što je često prikazan i u ženskom obličju (videti, na primer, slučaj kada se pretvorio u kobilu), kao i zbog vidnih ženskih psiholoških odličja koje uvek ispoljava.

nordijska mitologija Tor i Himer pecaju

Tor ide na pecanje

Između Niflheima i Muspelheima nalazi se Midgard, prebivalište ljudi. Midgard je sa svih strana okružen okeanom. Davnih dana, dok svet još beše mlad, kada je Midgard-zmija (Jormungand) toliko porasla da su se čak i bogovi prestrašili, Odin ju je zavitlao u okean, i ona tu leži i dalje, na samom dnu vaskolikog okeana. Toliko je veliki Jormungand da kada je sklupčan okružuje ceo Midgard! Pokatkad on zagrize svoj rep, pa tako leži nedeljama, a oni koji gledaju sa obale ni ne slute da takvo čudovište prebiva na dnu okeana. Kada bi se razbesneo, Jormungand bi bio toliko strašan, da niko ne bi mogao ni da ga pogleda. On bi onda toliko uzburkao okean, da bi se crno pisalo zalutalim brodovima!

Zadesilo se tako jednom da su se bogovi gostili sa Egijem [Ægir], bogom mora, kad im ponestade medovine, a Egi nije imao kotao da napravi još napitka.

–          Tore, reče Egi, pošto je malo promislio, da li bi mi nabavio kotao?

A poznato je da je Tor uvek spreman za pustolovine i izazove.

–          Naravno, odgovori on smesta, samo mi reci gde da nabavim jedan.

To, međutim, nije bio lak zadatak. Kotlovi dovoljno veliki da spravljaju medovinu za Asgard ne rastu na drveću. Sad, svi su želeli još medovine, ali niko nije znao da kaže Toru gde da nađe kotao, dok se, naposletku, Tir ne doseti:

–          Istočno od reke Elivagar živi moj otac, Himer, koji ima čudenso izdržljiv kotao koji je, pritom, dubok celu jednu milju.

To je bio dovoljno veliki kotao čak i za bogove!

–          Misliš li da možemo da dođemo do njega?, upita Tor, koji nikada nije ni pomišljao na neuspehe u svojim poduhvatima.

–          Ako ne možemo da ga dobijemo na snagu, svakako možemo na lukavstvo, reče Tir.

Rekavši to, oni krenuše, a Tor se bio prerušio u mladića. Torovi jarci brzo ih donesoše do Egila, sa kojima ih Tor ostavi, a on i Tir nastaviše peške. Bio je to naporan put, no oni ipak stigoše do Himerovih dvora bez poteškoća. Tamo Tir pronađe svoju babu, stravično ružnog diva, i svoju majku, neobično lepu ženu svetle kose i lica tako produhovljenog da se činilo kao da sunce isijava iz nje. Tirova baba i majka posavetovaše ih da se sakriju ispod velikih kotlova, jer je Himer imao lošu narav i katkad je bio okrutan prema strancima.

Kasno naveče, vrati se Himer kući sa pecanja. Hladan vetar prostruja kroz kuću kada je ušao, toliko strašan je on bio. Oči su mu bile prodorne kao zvezde na zimskom nebu, a brada bela kao mraz.

–          Dobro došao kući, reče Tirova lepa majka. Naš sin, koga smo čuvali toliko dugo, došao je kući, a sa sobom je doveo neprijatelja džinova i čuvara Asgarda. Pogledaj kako se kriju ispod onog stuba tamo!

Ona pokaza prstom na mesto gde se Tor i Tir behu sakrili. Himer tako prostreli pogledom stub, da se ovaj istog časa rasprsnu na hiljadu komadića; balvan koji ga je držao isto popusti, i osam kotlova bučno pade na kameni pod. Samo jedan je ostao ceo, a iz njega izađoše Tor i Tir. Sad, Himeru ne beše drago da vidi Tora pod sopstvenim krovom, ali nije mogao da ga izbaci, te naredi da se tri vola spreme za večeru. Tor je prevalio veliki put, i beše veoma gladan, te pojede dva vola da utoli glad.

–          Ako nastaviš tako da jedeš, sutra ćemo morati da preživimo na ribi.

Sutradan ujutro, pre nego što Sunce beše izašlo, Tor ču Himera kako se sprema da ide na pecanje. On se brzo obuče, te ode do džina.

–          Dobro jutro, Himere, reče Tor. I ja sam raspoložen za pecanje. Dopusti mi da idem sa tobom!

–          Opa!, odgovori džin sa prezirom, nimalo srećan idejom da sedi u čamcu sa svojim najvećim neprijateljem. Takav dosetljiv mladić kakav si ti mi nije ni od kakve koristi, a ako budem išao toliko daleko koliko običajavam, i ostanem onoliko dugo koliko volim, ti ćeš se toliko smrznuti da to nećeš preživeti.

Tor se toliko razljuti ovim divovim rečima, da je smesta hteo da ga mlatne svojim čekićem Mjelnijem, ali se ipak uzdrža.

–          Veslaću onoliko daleko od obale koliko se ti usuđuješ da ideš, reče Tor, a zasigurno ću biti prvi koji će nešto upecati! Koji je tvoj mamac?

–          Nađi sam mamac za sebe!, odbrusi Himer.