All posts by Ulmawen

Nordijska mitologija Wardruna koncert 2022

Koncert Wardrune u Beogradu pomeren za jul 2022.

Norveški bend Wardruna, zbog komplikovane epidemiološke situacije prinuđen je da po treći put odloži svoju evropsku turneju, tako da će i beogradski koncert koji je trebalo da bude održan 12. novembra u Sava Centru, konačno biti održan 11. jula 2022. godine na stadionu Tašmajdan.

Iako je prvobitno planirano da beogradski koncert bude deo turneje koja se održava u zatvorenim dvoranama, menadžment benda je odlučio da Beograd uvrsti na listu gradova koji će biti deo evropske turneje „Nordic Night Open Air Tour 2022“ tokom jula meseca 2022. godine. Ovo će ujedno biti i slavljenička turneja, jer se naredne godine navršava dve decenije rada ovog benda.

„Zbog još uvek neizvesne situacije i stalnih promena propisa i ograničenja putovanja od zemlje do zemlje, nemamo druge mogućnosti nego da evropsku turneju pomerimo na 2022. i 2023. godinu. Jedino pozitivno u celoj situaciji je što smo na listu dodali još nekoliko gradova. U svoje ime i celog Wardruna tima, želeo bih da vam se zahvalim na strpljenju, razumevanju i podršci tokom ovog izazovnog perioda.“ izjavio je osnivač grupe Einar Selvik.

Za beogradski koncert je do sada prodato 70% ulaznica. Sve do sada e-kupljene ulaznice važe za koncert koji će biti održan 11. jula 2022. godine na Tašmajdanu.

Nordijska mitologija Skailvoigh

Arheolozi otkrili Skailvoigh, vikinšku prestonicu Šetlanda

Arheološka istraživanja su sve bliže velikog otkrića – vikinške prestonice na Šetlandu.

Naime, projekat Skailvej [Skailvoigh] na kome arheolozi rade još od maja iznedrio je otkriće od „neverovatnog značaja”.

Nordijska mitologija Skailvoigh

Kristijan Lejt traga za drevnom vikinškom prestonicom još od prošle godine, kada je otkrio pet kružnih struktura kuća i dvadeset šest zemnih ostataka dok je prekopavao baštu. Do maja ove godine, Lejt je uspeo da prikupi preko 20 hiljada funti u donacijama od kojih je finansirao projekat arheologa sa Orknejskih ostrva (ORCA). Arheolozi od maja 2021. godine vrše geofizička istraživanja zemlje na potezu od puta Mil Brae [Mill Brae] do Lejtove kuće u Gornjem Skaloveju.

Nordijska mitologija Skailvoigh brusilica

Prve faze ispitivanja nisu bile uspešne. Ipak, poslednjeg dana istraživanja arheolozi su otkrili strukturu za koju smatraju da bi mogla biti deo drevne naseobine. Iako pun izveštaj ORCE još uvek nije objavljen, Lejt kaže da naseobina ima najmanje 4 hiljade kvadratnih metara i da teren nije oštećen modernom gradnjom i kasnijim srednjevekovnim humkama.

Arheolozi su do sada na lokalitetu otkrili još i dve brusilice od crvenog peščara (na slici) koje odgovaraju sličnom otkriću iz 1990. godine i koje su datirane na negde između 750. i 1000. godine – dakle, na period Vikinškog doba.

Lejt namerava da osnuje kompaniju kako bi aplicirao za vladina sredstva, a kako bi projekat bio nastavljen.

Einar Selvik nordijska mitologija

Vikinški centar Jorvika planira veliki online vikinški festival za 15. februar

Arheološko udruženje Jorka planira da organizuje veliki online vikinški festival 15. februara. Naime, tradicionalni godišnji šestodnevni vikinški festival ovog udruženja otkazan je zbog pandemije. Umesto toga, ove godine će posetioci iz celog sveta moći da prisustvuju virtuelnim turama Vikinškog centra Jorvika.

Garet Henri iz ovog udruženja kaže da je nemoguće zameniti festival koji se održava poslednjih 35 godina, ali da će uprkos tome virtuelni posetioci moći da uživaju u „najambicioznijem do sada” live streamu serije događaja koji će se održati u Vikinškom centru Jorvika.

Henri dodaje da većina online događaja ovog tipa podrazumeva statične kamere sa prikazom od 360 stepeni i fiksne lokacije koje posetioci mogu da „posete”. Međutim, vikinški festival se zasniva na inovativnom konceptu. Po rečima Henrija, „u saradnji sa lokalnom kompanijom Vidaveo, udruženje radi na jedinstvenom prikazu vikinškog Jorka. Koristeći mobilni telefon ili tablet, posetiocima će biti omogućeno da se pridruže „vremenskim kapsulama” sa lokalnim vikinškim vodičem Fastulfom i dožive autentične zvuke i prizore  Kopergejta iz X veka. Jedina stvar koju ne možemo da dočaramo su zvuci.”

Ovogodišnja tema je bazirana na konceptu þinga. U program je uključeno i gostovanje popularnih autora knjiga za decu Kreside Kauel, Frančeske Simon, Hilari Robinson, Dejvida Mekfejla, Roberta Dž. Harisa i Pola Tilerija IV koji će čitati odlomke iz svojih knjiga na temu vikinga.

„Dva najveća događaja za prikupljanje sredstava (fundraiser) su Veče sa Ejnarom Selvikom [frontmenom Wardrune], koji je postao svetska atrakcija, i Veče degustacije medovače u saradnji sa Lancashire Mead Company, gde će učesnici moći da poruče uzorke medovače koja će im biti dostavljena na kućnu adresu, a potom i dobiju ekspertsko vođenje kroz proces pripreme medovače.”

Karte se mogu kupiti ovde.

Nordijska mitologija Wardruna novi datumi

Wardruna odlaže evropsku turneju za jesen 2021.

Previše je bilo očekivati da će se već odloženi koncert Wardrune u Beogradu zaista i održati 27. avgusta 2020. godine. U sklopu kompleksne situacije vezane za COVID-19, ovaj norveški bend odlučio je da ponovo odloži evropske koncerte planirane za leto, ovaj put za jesen 2021. godine. Tako će koncert u Sava centru pomera za 12. novembar 2021, a karte koje su već kupljenje (u trenutku pisanja ovog teksta rasprodato je 70% kapaciteta) važiće i za novi datum.

Facebook event

Nordijska mitologija Jellestadskipet 2 2

Ekskavacija Jelestada počela juče, planiran petomesečni projekat

Norveška je u petak 26. VI 2020. godine započela ekskavaciju broda Jelestad – prvi projekat te vrste u više od sto godina. Očekuje se da će projekat trajati pet meseci.

Podsetimo, Jelestad [Gjellestad] su locirali arheolozi sa norveškog Instituta za istraživanje kulturnog nasleđa (NIKU) u Ostfoldu u Norveškoj, sada već daleke 2018. godine. Arheolozi su koristili georadar koji je izradio Ludvig Bolcmanov institut za arheološku prospekciju i virtuelnu arheologiju (LBI ArchPro).

„Budući da je do sada iskopana samo nekolicina vikinških brodova, Jelestad će imati ogroman uticaj na razumevanje tematike, a takođe će pružiti bitne podatke potrebne za razumevanje date istorijske ere u celini”, kaže arheolog Knut Poše sa norveškog Instituta za istraživanje kulturnog nasleđa.

Ministar kulture Norveške dodaje da je otkriće Jelestada od „nemerljive nacionalne i međunarodne važnosti.”

Inače, pre otkrića Jelestada, znalo se za samo tri dobro očuvana vikinška broda: Gokstad, Useberg i Miklebust, koji su locirani u Norveškoj pre više od jednog veka.

Priredila: Ulmawen

Nordijska mitologija Jellestadskipet 2 2

Norveška pristupa ekskavaciji vikinškog broda Jelestad

Norveška vlada je potvrdila da će odvojiti značajne sume novca za iskopavanje vikinškog broda Jelestad (Gjellestad). U pitanju je prva ekskavacija vikinškog broda u poslednjih 100 godina.

Uprkos velikim troškovima uslovljenim trenutnom pandemijom, vlada je najavila da je odvojila 15.6 miliona norveških kruna (1.5 američkih dolara) u ovu svrhu.

Brzina iskopavanja je ključna

Iako je brod Jelestad pod zemljom više od 1,000 godina, brzina iskopavanja je ključna. Norveški ministar za klimu i životno okruženje, Sveinung Rotevatn, kaže da brod treba da bude iskopan što pre. Naime, arheolozi su u januaru otkrili da su drvo od koga je brod napravljen napale gljivice.

„Sada znamo više o lošem stanju u kome se brod nalazi. Brzina iskopavanja je ključna”, kaže Rotevatn i dodaje da je to razlog zašto je novac za ekskavaciju odvojen sada, uprkos nepovoljnim uslovima.

Arheolozi žele da započnu projekat u junu, ali prvo moraju da sačekaju da parlament usvoji revidiran budžet. Rotevatn kaže da se nada da će iskopavanje početi što pre je moguće.

Jelestad: Izuzetno otkriće

Jelestad i njegovo okruženje istražuju se od kada je brod prvi put lociran, krajem 2018. godine. Ovaj zajednički projekat okruga Viken i norveškog Muzeja kulturne istorije otkrio je ostatke zgrada i humke zarasle u rastinje.

Nordijska mitologija Jellstadskipet 1

Iako je georadar pokazao sliku broda, nejasno je koliko je on očuvan. 2019. godine, arheolozi su pronašli neoštećenu kobilicu i potvrdili dendrohronologijom da brod datira iz Vikinškog doba.

„U kontekstu pređašnjih otkrića u okolini Oslofjorda, i lokacija i oblik broda ukazuju na Vikinško doba”, kaže Knut Paasche, direktor odeljka za digitalnu arheologiju NIKU-a (Norveški institut za istraživanje kulturnog nasleđa).

Na osnovu preliminarnih otkrića, smatra se da brod datira iz perioda između 603. i 724. godine. Vođa projekta Christian Løchsen Rødsrud kaže da je bilo teško odrediti tačan vremenski period, ali da brod najverovatnije potiče iz ranog perioda Vikinškog doba.

Podsetimo, pre otkrića Jelestada, znalo se za samo tri dobro očuvana vikinška broda: Gokstad, Useberg i Miklebust, koji su locirani u Norveškoj još odavno.

Izvor: NRK

Nordijska mitologija Valhalla 2019 Tor

Stiže „Valhala”, film inspirisan Madsenovim kultnim stripom

Nordijska mitologija Valhalla 2019Madman Films je objavio novi trejler za danski film „Valhala” (Valhalla) u režiji Fenara Ahmada. Film je premijerno prikazan u Danskoj još prošle godine, a u ostatak sveta stiže tek 2020. godine. Film je inspirisan istoimenim stripom Petera Madsena, koji je zabavnog karaktera. Film je, pak, snimljen u nešto mračnijem izdanju i prati avanturu vikinške dece Roskve i Tjalfea sa Torom i Lokijem na putu od Midgarda do Valhale. Film je rezultat koprodukcije Profile Pictures, Nordisk Filma i Netop Filmsa.

Uloge: Roland Møller, Salóme Gunnarsdóttir, Lára Jóhanna Jónsdóttir, Ali Sivandi, Jacob Lohmann, Patricia Schumann, Andreas Jessen i Stine Fischer Christensen

 

Nordijska mitologija Koje je pravo značenje reči Viking

Koje je pravo značenje reči „Viking”?

Svi smo mi čuli za Vikinge. Dugokosi ratnici iz Skandinavije su stizali sa mora u pohare i krvlju i mačem utabali sebi put u Evropi, ostavljajući za sobom strah i uništenje, ali i svoje gene i poneku dobu priču o Toru i Odinu.

Za stereotipe o Vikinzima delimično je zaslužan Holivud, ali i History Channel. Međutim, reč „Viking” takođe krije jedan stereotip. Ugledna izdanja i sajtovi samouvereno tvrde da staroislandska reč „Viking” znači „pirat” ili neki tome sličan sinonim, ali da li je to stvarno tako? Šta ova reč, zapravo, znači i kako je valja upotrebljavati?

Istini za volju, postoji dve ili čak tri reči na koje se gorenavedeno objašnjenje odnosi. Reč „Viking” se u savremenom engleskom jeziku upotrebljava i kao imenica i kao pridev. Reč potiče iz staroislandskog jezika, ali indirektno. Naime, engleska reč „Viking” zaživela je u XIX veku (sir Volter Skot ju je upotrebljavao među prvima), a usvojena je kao pozajmljenica iz savremenih skandinavskih jezika onog doba. U staroislandskom jeziku su postojale dve reči, obe imenice: víkingr i víking. Prva se odnosi na osobu, a druga na aktivnost. Iako je engleska reč bez ikakve sumnje povezana sa staroislandskim terminom, to ne znači da ona ima isto značenje.

Víkingr i víking

Ove dve reči su predmet žive debate među akademicima, ali stvar je u tome što nam etimologija govori samo šta su ove reči značile u doba kada su nastale, a ne nužno i kako su upotrebljavane ni šta znače danas. Na šta su se reči víkingr i víking odnosile pre Vikinškog doba se jednostavno ne zna. Jedino je sigurno da su obe reči postojale u staroislandskom jeziku.

Lakonski ali savremeni primeri iz runskih inskripcija i skaldske poezije nude neke ideje. Víkingr je osoba koja je učestvovala u ekspedicijama, najčešće prekomorskim, i često u grupi drugih víkingara (víkingar je množina reči). Ova reč nema nikakvih etničkih implikacija i bila je, uglavnom, neutralan pojam koji se mogao koristiti za sopstvenu ili neku drugu grupu ljudi. Tačna aktivnost na koju se reč víking odnosi takođe nije poznata. Svakako se mogla odnositi na pohare, ali nije nužno bila ograničena samo na ovo značenje.

Tokom Vikiškog doba, razvilo se pogrdno značenje reči, a to se najjasnije vidi u sagama (koje su napisane 2, 3 veka kasnije – u XIV i XV veku). Naime, u sagama se reč víkingar odnosi na zloćudne piratske predatore koji su krstarili vodama oko Skandinavije, Baltika i Britanskih ostrva i koje su skandinavski kraljevi i drugi heroji saga morali da pobede.

Stvar je u tome što su sage imale ogroman uticaj na percepciju onoga što danas nazivamo Vikinškim dobom, a savremena engleska pozajmljenica viking je pod uticajem pežorativnog i ograničenog značenja.

Kako upotrebljavati reč „Viking”?

Iz svega navedenog vidimo da se debata između onih koji doživljavaju Vikinge predominantno kao ratnike-predatore i onih koji obraćaju pozornost na njihove konstruktivnije aktivnosti u oblasti istraživanja, trgovine i kolonizacije uglavnom svodi na naše razumevanje i upotrebu reči „Viking”. Ukoliko se ona upotrebljava samo na one koji su harali i pljačkali izvan Skandinavije, to samo produbljuje njeno pogrdno značenje i označava Skandinavce onog doba kao jednostrano nasilne u svetu koji je, generalno uzevši, bio naširoko nasilan.

Šire značenje reči podrazumeva da su pohare i pljačke bile samo jedan od aspekata Vikinškog doba, sa mobilnim Vikinzima koji su bili ključan faktor za ekspanzivne, složene i multikulturne aktivnosti onog vremena.

U akademskom se svetu reč „Viking” upotrebljava za ljude skandinavskog porekla ili ljude povezane sa Skandinavcima koji su bili aktivni u trgovini i naseljavanju kao i u pirateriji i pljačkama kako u tako i izvan Skandinavije, u periodu od 750. do 1100. godine.

Napose, Vikinško doba je bilo veliki i složen fenomen koji je objedinjavao mnogo više od samo ratničkog aspekta, a takođe je apsorbovao ljude koji nisu bili nativni Skandinavci.

Kao rezultat toga, engleska reč je dobila prošireno značenje koje je dala ime ovom fenomenu i celom dobu u kome se on odigrao, a to je i ispravan način kako je treba upotrebljavati, bez osvrtanja na njenu etimologiju i uža značenja iz minulih dana.

Autor teksta je Džudit Džeš, profesor Vikinških studija na Univeritetu Notingema
Prevela: Ulmawen